Pregled Lista topika

Pregled bračnih običaja u različitim kulturama i vremenima


Zajednica -Šta je brak?-


Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima pravo na brak spada pod jedno od osnovnih ljudskih prava. Brak je, u pravnom smislu, zakonom uređena životna zajednica između žene i muškarca.
Porodični zakon Bosne i Hercegovine zajednicu istospolnih partnera ne definiše kao brak U novijem vremenu ovakva vrsta zajednice postaje pravno priznata u mnogim državama.
Za sklapanje braka moraju biti ispunjene određene pravne pretpostavke propisane zakonom da bi pravni poredak takvoj zajednici priznao učinke braka. Učinci braka mogu biti lično pravni (npr. prezime bračnih drugova) i imovinsko pravni (npr. bračna stečevina).
Životna zajednica dvije osobe koje nisu u braku u pravnom smislu naziva se izvanbračna zajednica. Zakonom je određeno da je izvanbračna zajednica ona koja traje duže od tri godine ili kraće ukoliko je u njoj rođeno dijete.Takva zajednica, u novije vrijeme, u velikoj mjeri proizvodi gotovo sve pravne učinke kakve proizvodi i brak te je u pravnom smislu gotovo izjednačena s brakom.
Prema Porodičnom zakonu Republike Srpske brak ne može zaključiti lice koje nije navršilo 18 godina života, a prema krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine u izvanbračnu zajednicu nije dozvoljeno stupiti sa osobom mlađom od 16. godina.
Poligamija je u Bosni i Hercegovini zabranjena zakonom i prekršitelj snosi posljedice u vidu zatvorske kazne.

Zakon još kaže
1-Ko sklopi novi brak iako se u braku već nalazi, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
2- Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko sklopi brak s osobom za koju zna da se u braku već nalazi.

Porodičnim zakonom Republike Srpske uređuju se porodično pravni odnosi između bračnih supružnika, roditelja i djece, usvojioca i usvojenika, staraoca i štićenika i odnosi između srodnika u bračnoj, vanbračnoj ili usvojeničkoj porodici, te postupci nadležnih organa u vezi s porodičnim odnosima i starateljstvom.
vidi kompletan tekst porodičnog zakona Republike Srpske

U sadašnje vrijeme je dominirajući princip da je izbor bračnog druga prepušten mladoj/mladoženji.
U takvim slučajevima nema prisile kod izbora, ali ostaje vječita tema ko je koga prevario i ko je koga izabrao...

Na ovom portalu se bavimo neformalnim i pomalo zabavnim aspektima bračnog nevjerstva. Za kompleksniju analizu vjerovatno ćete potražiti neke druge izvore. Ipak da damo i nešto širi zakonodavni okvir daćemo nekoliko "savremenih" zakonskih postavki i odnosa u braaku.

Odnos braka i istopolnosti

Odnos braka i istopolnosti, preciznije pitanje definicije braka koja uključuje zajednice istopolnih parova predmet je rasprava u mnogim državama svijeta.
Zagovaranje definicije braka koja uključuje istopolne parove obično se naziva "bračnom ravnopravnošću", dok protivnici bračne ravnopravnosti to nazivaju "društvenim inženjeringom sa štetnim posljedicama", kao i "redefinisanjem braka". Argumenti "za" i "protiv" mogu se sažeti u nekoliko glavnih kategorija: argumenti iz državnog interesa, iz tradicije, iz brige za dobrobit djece i iz prijetnje heteroseksualnom braku.
Brak nije predmet osnovnih ljudskih prava, prema Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Braku je posvećen član 16. Opšte deklaracije o pravima čovjeka Ujedinjenih nacija.

Šta kaže Istambulska konvencija

Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatija kao Istanbulska konvencija, prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Konvencija pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje porodičnog nasilja i nasilja nad ženama.
U izradi Konvencije sudjelovali su međunarodni stručnjaci.
Rad na Konvenciji počeo je 2008. godine, a prihvaćena je u Istanbulu 2011. Konvencija je stupila na snagu 1. avgust 2014., nakon što ju je ratificiralo deset država članica Vijeća Evrope.
Do danas je Konvenciju ratifikovalo 28 država članica Vijeća Evrope.
Kako Konvencija definiša rod?
Nasilje nad ženama spada u rodno zasnovano nasilje.
U Konvenciji se riječ rod zasniva na dva pola, muškom i ženskom, koji su biološka kategorija, dok je rod definisan kao “društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce”.
Tako oblikovane rodne uloge mogu postati i često postaju opravdanje ili poticaj za nasilje nad ženama.
Koga štiti Konvencija?
Konvencija se odnosi na čitav niz nasilnih i traumatizirajućih djela, čije su žrtve u velikoj većini žene. Ta djela obuhvaćaju:
• psihičko nasilje
• uhođenje
• tjelesno nasilje
• seksualno nasilje uključujući silovanje
• prisilni brak
• sakaćenje ženskih polnih organa
• prisilni pobačaj
• prisilnu sterilizaciju
• seksualno uznemiravanje.
Konvencija prvi put donosi međunarodnu definiciju nasilja u porodici. Prema Konvenciji, nasilje u porodici označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u porodici, domaćinstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neozavisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom.

Na Balkanu na Paradama ponosa najčešće je više policije nego učesnika.