Preljub, bračna nevjera i prevara je bio jedan od razloga za nastanak aglikanske crkve
Kad su crkvene vlasti i papa odbile Henrikov zahtjev za poništenje braka s Katarinom Aragonskom, on se Aktom o supremaciji 1532. proglasio poglavarom Engleske crkve koja je postala nezavisna od Rima.Henrik je u početku bio Lutherov protivnik i protiv njega je (1521) napisao spis Obrana sedam sakramenata protiv Martina Luthera (Assertio septem sacramentorum adversus Martinum Lutherum), na koji mu je Luther odgovorio spisom Protiv kralja Henrika (Contra Henricum regem). Zbog toga je papa Leon X. Henrika nazvao defensor fidei (branitelj vjere). No uskoro se sukobio s papom, koji nije htio poništiti Henrikov brak s Katarinom Aragonskom.
Mada su navođeni vjerski razlozi vjerovatniji razlog što je papa odbijao da poništi brak je bio taj što je Katarina bila tetka španjolskog kralja Karla V Habsburškog. Karlo V je pokušavao da ostvari apsolutnu supermaciju u Evropi. Njegova golema država, za koju se govorilo da u njoj sunce nikad ne zalazi, a koja se prostirala nad velikim dijelom Evrope i novootkrivenim američkim područjima, polagala je prava i na engleski presto. Sam papa Klement VII nije baš slagao sa Karlom V, ali nije bio baš u prilici da zanemari njegov uticaj, pa je odbio da poništi brak.
Zato je Henrik 1534., potpomognut od Parlamenta, porekao papi vlast nad Crkvom u Engleskoj i proglasio sebe vrhovnim poglavarom te crkve.
Pravi razlozi raskola su vjerovatno malo prozaičniji od ljubavnih prevara: Nakon raskola s Rimom i osamostaljenja Anglikanske crkve Henrik je raspustio je sve samostane i konfiskovao svu njihovu imovinu.
U osnovi svake politike skriva se neka korist.
Neko vara, a neko je prevaren.
Henrik VIII Tudor vladao je Engleskom od 1509. do 1547. Spletke i intrige engleskog dvora potresale su ne samo engleski narod već i čitav evropski kontinent.
Njegovo doba obuhvata nastanak i procvat renesanse u Engleskoj i početak protestantske reformacije.. Ono po čemu je vladavina kralja preke naravi postala mitski ozloglašena su brojni neuspjeli brakovi i ljubavni život. Moglo bi se reći da nijedna današnja sapunica nema toliko melodrame, prevrata i strasti koliko je bilo u 36 godina vladavine Henrika VIII ispunjene strašću, smrću i religijom.
Imao je šest žena i nekoliko ljubavnica. Dvjema su glave završile na panju, dok je brakove s druge dvije poništio. Bio je opsjednut dobivanjem muškog nasljednika, a kada mu to nije polazilo za rukom, okrutno se odnosio prema svojim ženama, ne videći krivicu u sebi.
Henrik je naslijedio prijesto kada je imao 17 godina. Savremenici su mu laskali i opisivali ga "najvećim čovjekom na svijetu" i "kraljem kakvog još nije bilo".
U književnosti su njegov lik prikazali, među ostalima, Shakespeare (Henrik VIII.) i Calderón de la Barca (Engleska shizma), u operi C. Saint-Saëns (Henrik VIII.), a majstorski je njegov portret dao H. Holbein ml. (1537).
Njegovo doba obuhvata nastanak i procvat renesanse u Engleskoj i početak protestantske reformacije.. Ono po čemu je vladavina kralja preke naravi postala mitski ozloglašena su brojni neuspjeli brakovi i ljubavni život. Moglo bi se reći da nijedna današnja sapunica nema toliko melodrame, prevrata i strasti koliko je bilo u 36 godina vladavine Henrika VIII ispunjene strašću, smrću i religijom.
Imao je šest žena i nekoliko ljubavnica. Dvjema su glave završile na panju, dok je brakove s druge dvije poništio. Bio je opsjednut dobivanjem muškog nasljednika, a kada mu to nije polazilo za rukom, okrutno se odnosio prema svojim ženama, ne videći krivicu u sebi.
Henrik je naslijedio prijesto kada je imao 17 godina. Savremenici su mu laskali i opisivali ga "najvećim čovjekom na svijetu" i "kraljem kakvog još nije bilo".
U književnosti su njegov lik prikazali, među ostalima, Shakespeare (Henrik VIII.) i Calderón de la Barca (Engleska shizma), u operi C. Saint-Saëns (Henrik VIII.), a majstorski je njegov portret dao H. Holbein ml. (1537).
Kratki pregled uspona i pada Henrikovih supruga:
Katarina Aragonska (1485. - 1536.)
1502. godine, Artur, princ od Walesa, nasljednik engleske krune, razbolio se i ubrzo umro u dobi od petnaest godina i dvadeset nedelja nakon sklopljenog braka s Katarinom. Katarina je kasnije tvrdila da njihov brak nikada nije bio konzumiran, iako je zabilježeno da je Artur nakon prve bračne noći izjavio "da je bio u Španiji". Međutim, to se može odbaciti kao pubertetsko hvalisanje dječaka.Šta je princeza radila narednih devet godina nije baš dokumentovano. Henrik VIII postaje kraljem 1509. te se ženi udovicom svog starijeg brata, Artura, Katarinom Aragonskom i tako učvršćuje sporazum sa Španijom, a protiv vječnog protivnika Francuske. Katarina Aragonska je bila kći španskog kralja Ferdinanda i kraljice Izabele.
Katarinin brak s Henrikom VIII potrajao je 23 godine, a smatra se da je jedina koju je istinski volio. Jedina mana bila joj je nemogućnost da mu rodi sina. Pored nekoliko neuspjelih trudnoća, imali su samo kćer Mariju.
Možda i zbog godina (Katarina je bila više od 20 godina starij), a možda i zbog izostanka nasljednika Henrik je izgubio zanimanje i varao je. A možda i zbog viška libida, ili tek tako moglo mu se.
Imao je intimne odnose s Elizabeth Blount, kraljicinom dvorskom damom, koja mu je rodila jedino izvanbračno dijete koje je priznao, Henryja Fitzroya.
Da mu ne bi bilo dosadno, vremenom mu je za oko zapela Ana Boleyn, kraljičina dvorska dama.
Zbog Ane je tražio da mu se poništi brak sa Katarinom (što će mu kasnije postati opasna navika), što mu je papa Klement VII kao što je već spomenuto odbio.
Henrikov argument bio je da je brak s Katarinom Aragonskom nevažeći jer je prvobitno dijelila postelju s njegovim starijim bratom. Papino odbijanje da poništi njihov brak bazirano je na činjenici da brak nije konzumiran, pa faktički nije ni postojao.
Ako nema seksa, nema ni braka, a ni prevare.
Henrik se na kraju ipak razveo od Katarine. Umrla je 1536. s titulom princeze, a ne kraljice.
Ana Boleyn (1501. – 1536.)
Ana Boleyn je bila dvorska dama.Ana i njena sestra Mary provele su dio djetinjstva na francuskom dvoru.
Mary se prva vratila u Englesku gdje je imala kratkotrajnu aferu s Henrikom VIII.
Kada je primijetio Anu, bio je u potpunosti opčinjen njom, ali je ona odbijala njegove pokušaje udvaranja. Ana je u svakom pogledu bila suprotnost Henrikovoj ostarjeloj supruzi. Nije mu željela biti ljubavnica. Kako bi se oženio Anom, kralj je tražio od pape u Rimu da mu poništi brak s Katarinom Aragonskom. Uprkos raskolu s rimokatoličkom crkvom, kralj se razveo od prve supruge i oženio se Anom 1533.
Njihovo prvo dijete bila je buduća kraljica Elizabeta I. Henrikk se nadao se sinu, ali su se sve sljedeće Anine trudnoće završile mrtvorođečadi.
Vremenom je kralj izgubio interes za Anu.
Da bi se riješio Ane i poništio njihov brak, Henrik ju je optužio za nevjeru i izdaju. Zbog ovih navodnih zločina, Ana Boleyn je obezglavljena 19. juna 1536.
Postoje razne interpretacije engleske istorije koje zagovaraju mišljenje da je Ana Boleyn najfascinantnija i možda čak najvažnija kraljica-supruga na engleskom prijestolju.Smatra se najproučavanijom ženom Henrika VIII iako je veliki dio njenog života koji prethodi udaji za kralja pod velom tajne. Anin šarm nije bio toliko u njezinoj fizičkoj pojavi koliko u živahnoj osobnosti, eleganciji, bistrini uma i drugim kvalitetima.
Smatra se da su Henrikove optužbe protiv Ane Boleyn izmišljotina i prevara, odnosno pokušaj kralja da je ocrni kako bi je se riješio.
Jane Seymour (1508. – 1537.)
Nakon pogubljenja Ane Boleyn, Henrik se oženio svojom trećom ženom, Jane Seymour.Ona je bila dvorska dama njegove prve dvije supruge. Štaviše, Janeina i Anina majke bile su rodice, a čak su i zajedno odrastale.
Saznavši za vezu između kralja i njene rodice Ana Boleyn je burno reagivala. Često su se svađali zbog toga naočigled ostalih dvorjana.
Jane je 1537. rodila sina Eduarda VI, ali je samo nekoliko nedelja nakon toga umrla uslijed komplikacija tokom porođaja.
Po kraljevoj želji sahranjena je u kapeli Saint John's Chapel u dvorcu Windsor. Henrik VIII je kasnije sahranjen pored nje.
Ana Klevska (1515. – 1557.)
Henrik je nakon smrti Jane Seymour "tugovao"i bio neženja dvije godine.Pošto nije bilo fejsbuka tad je počeo da se raspituje i razgleda nove prilike.
Jedan od njegovih ambasadora mu je predložio da sklopi savez s njemačkim vojvodstvom Klevea putem braka s jednom od sestara vojvode, Anom ili Amelijom. Henrik je zahtijevao njihove portrete kako bi izabrao onu koja mu je privlačnija.
Kada je Ana stigla u Englesku 1540., kralj je bio zaprepašten spoznajom da njegova buduća supruga ne nalikuje djevojci sa slike. Pokušao je otkazati vjenčanje, ali je savez već bio sklopljen. Ana Klevska i Henrik VIII bili su u braku svega šest mjeseci. Prihvatila je njegov prijedlog da se razvedu jer, iako je Henrik nju smatrao ružnom, ni ona nije bila zadivljena Henrikom. Do svoje smrti je nosila titulu kraljeve sestre.
Pa se sada tvrdi da na fejsbuku ima lažnih profila.
Nije opstala kao kraljica, ali je postala kraljeva sestra. A da li je pohotni kralj ipak konzumirao brak i imao seks sa sestrom zaključite sami.
Katarina Howard (1523. – 1542.)
Kad se razveo od Ane Klevske, 1540., oženio se njenom dvorskom damom Katarinom Howard.Katarina je tada imala 19 godina, dok je Henrik bio vidno debeo (po nekim izvorima težio je čak 140 kg), bolovao od podgare i teško se kretao.
Bio je zaljubljen i obasipao je nazivajući je "ružom bez trnja“.
Uskoro su počele kružiti glasine o kraljicinoj nevjeri. Ovaj put izgleda opravdane. Katarina je upala u intimnu vezu s omiljenim Henrikovim dvorjaninom Thomasom Culpepperom, a Francisa Derehama je na dvor dovela kao ličnog sekretara.
Thomas Culpepper i Francis Dereham uhapšeni i podvrgnuti mučenju. Nakon priznanja Thomas Culpepper i Francis Dereham su pogubljeni i raščetvoreni, a glave su im postavili na vrh Londonskog mosta.
A kad je prikupljeno dovoljno dokaza o njenom preljubu, Katarina Howard je pogubljena zbog izdaje. Navodno su joj zadnje riječi bile: "Umirem kao kraljica, a radije bih umrla kao Culpepperova žena."
Katarina Paar (1512. - 1548.)
Izgleda je da je Henriku bilo važno da mu se žena zove Katarina, jer ovo je bila treća tog imena.1543. Henrik se oženio svojom šestom i posljednjom suprugom: Katarina Paar. Katarina Paar je bila je obrazovana i odlučna žena i udovica.
Od svih njegovih žena, Katarina Paar je imala najvećeg utjecaja u različitim područjima na dvoru, poput kulture, religije, položaja žena i obrazovanja Henrikovog potomstva. Uspjela ga je uvjeriti da uvrsti svoje kćeri, Mariju i Elizabetu, u red za prijestolje, i služila je kao njegov regent, odnosno, nadzornik krune tokom odsutnosti u ratu s Francuskom.
Nakon što je počela koketirati s protestantizmom, kralj ju je zatvorio. Uspjela je izbjeći sudbinu svojih prethodnica, uspostavivši stabilnost i mir na dvoru, dok je, istovremeno, služila kao brižna maćeha kraljevoj djeci.
Nakon Henrikove smrti 1547. godine, Katherine je bila slobodna udati se za svoju staru ljubav, Thomasa Seymoura (barona od Sudeleya).
Čim je Henrik preminuo, Seymour je obnovio kontakt s Katarinom Parr koja je u tom trenutku bila najbogatija žena u kraljevstvu. Thomas Seymour bio je brat ranije engleske kraljice i ranije supruge Henrika VIII., Jane Seymour. Mnogi, uključujući i njene dotadašnje pastorke, nisu njenu odluku smatrali primjerenom; jer Katherine nije čekala ni toliko dugo da se ustanovi je li trudna sa Henrikom.
Katherine je pod svoje skrbništvo uzela pastorku Elizabetu, koja je tada imala 14 godina. Koristoljubljivi i nezajaživi Thomas se navodno zainteresovao za Elizabetu.
Katherine je po prvi put zanijela i rodila svoje jedino dijete, Mary Seymour, 30. augusta 1548. godine. Sreća koja je uslijedila rođenjem njenog jedinog djeteta prekinula je nevjernost njenog muža - Seymour je napastvovao Elizabetu, te je Katherine bila prisiljena odreći se skrbništva nad njom.
Samo šest dana poslije rođenja kćerke, 1548. godine, Katherine je umrla.
Manje od godinu dana kasnije Thomas je optužen za urotu protiv kralja i pogubljen.
Edward Seymour, stariji brat Jane Seymour lord protektor Engleske, koji je upravljao Engleskom u ime svog nećaka maloljetnog Eduarda VI, dao je vlastitog brata Thomasa uhapsiti i odvesti u Londonski toranj. Thomas Seymour je bio optužen za veleizdaju jer je provalio u kraljevu ložnicu u Hampton Courtu. Uhapšen je pod optužbom za pokušaj ubistva kralja (svog vlastitog nećaka).
O njegovu je slučaju bila ispitana i kraljeva sestra, Elizabeta, pod sumnjam da je sudjelovala u uroti Thomas Seymour. Tada se špekulisalo da ju je htio oženiti i možda s njom zasjesti na prijestolje.
Elizabeta I (engleska kraljica 1533. – 1603) kćerka Henrika i Jane Seymour
Elizabeta je kasnije postala engleska kraljica Elizabeta I, a njeni "rani radovi" i veza sa tetkom - poočimom, koji je oženio njenu maćehu i skrbnicu Katarinu, pokazivali su da je "istinska kćerka" Henrika VIII.Ili tek da je velikanima i moćnicima (moćnicama) dopušteno mnogo toga što se ne dopušta običnim ljudima; ili kako su stari Rimljani rekli:
Quod licet Iovi, non licet bovi.
A onda kažu da je pogibija princeze Dijane dio teorije zavjere
Englezi puzdano znaju da ako Windsor-i nisu reptili, zasigurno su Nijemci.Nisu sigurni šta je bolje.
Jedva su se rješili Španaca.
Sa tim se ne slažu ni Amerikanci, ni Kinezi, a bogami ni Rusi.
Kakve veze imaju Amerikanci, Kinezi i Rusi?
Pa oni misle da vladaju svijetom.
